Akcije i inicijative

REPROJEKTIRANJE SPLITSKE RIVE

Zadnja izmjena (Utorak, 13 Studeni 2007 09:53) Autor "Za Split" Ponedjeljak, 29 Listopad 2007 22:12

Društvo prijatelja kulturne baštine Split je održalo 30.10.2007. godine u 11,00 sati u restoranu hotela Bellevue u Splitu konferenciju za medije s aktualnom temom

REPROJEKTIRANJE SPLITSKE RIVE

Novinarima je podijeljen slijedeći tekst:

Split, 26. listopada, 2007.godine

REPROJEKTIRANJE SPLITSKE RIVE

Društvu prijatelja kulturne baštine Split posebna je obveza još jednom progovoriti o „uređenju“ splitske Rive, ponajviše stoga jer je od prvog dana bilo kritično prema ovom modernističkom projektu, jer je stručno i dokumentirano upozoravalo na dugoročno štetan pristup ovakvom parcijalnom uređenju Rive, koja je u današnjem „gotovom činu“ izgubila istaknutu urbanističku, društvenu, tradicionalnu i funkcionalnu vrijednost! Gotovo bismo rekli da je „ukupni dojam“ danas i gori od naših na vrijeme iznesenih kritičkih osvrta.
Zbog naših dobronamjernih i stručnih kritika trpili smo razne ružne objede, no pokazalo se da u „starim – sjedim glavama“ (akademici, profesori emeritusi, dr. znanosti, inženjeri i sl.) ima puno više znanja, iskustva i poštovanja prema povijesnim i svim drugim vrijednostima zaštićene povijesne baštine, od ovoga tobožnjeg modernističkog pristupa, koji je degradirao ne samo Rivu nego, što je najgore, i samu Dioklecijanovu palaču!

Podsjetimo:
- Društvo je još davno prije podržavalo uređenje Rive, ali se u prvom redu protivilo parcijalnom uređenju Rive (njenog središnjeg dijela) po tzv. „smjelom i suvremenom“ rješenju Studija 3LHD iz Zagreba;
- Društvo se kritički izjasnilo na gotovo sve elemente usvojenog natječajnog rada odobrenog u užem krugu jedne struke (arhitekti), uz svesrdnu potporu konzervatorske službe i gradske vlasti, a bez znanja i uvida javnosti, te stručnih i znanstvenih institucija;
- Javno smo i argumentirano kritizirali odnos usvojenog rješenja prema stoljećima definiranoj prostornoj povijesnoj cjelini, a posebno prema najvećoj splitskoj gradskoj vrijednosti – Dioklecijanovoj palači;
- Upozoravali smo na neprihvatljivi izbor materijala (beton, čelik, plastika), na urbanu opremu, a naročito na nosače tendi, „vješala“ za rasvjetu, tobožnju modernu ugostiteljsku opremu, nefunkcionalne klupe, tzv. hortikulturno rješenje...
- Posebno smo zgroženi odnosom projektanata i konzervatora, kao i aktualne vlasti Grada Splita prema najnovijim arheološkim nalazima, najvećim poslije Dioklecijanove palače;
- Zgrozio nas je barbarski postupak oštećenja spomenika zaštićene povijesne baštine prilikom postavljanja rasvjetnih tijela direktnim bušenjem zidova Dioklecijanove palače i sve to pod „budnim okom“ konzervatora;

Uporišta za ovakve kritičke stavove nalazimo u dosadašnjem jasnom stanovištu struke prema zaštićenoj kulturnoj baštini, u dosašnjem radu i stručno-znanstvenom pristupu gotovo svih naših članova, a naročito u odredbama GUP-a usvojenog u prosincu 2005 god., a koje se odnose na povijesne graditeljske cjeline, pa navodimo samo članak 93. u kojemu između
ostalog stoji: „Nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje ".

Nadalje, uporišta naših kritika nalazimo i u ignoriranju mišljenja javnosti, koja velikim dijelom ne odobrava ovakvo uređenje Rive – dnevnog boravka građana, kao i u mnogim anketama, izjavama pojedinih Splićana ili gostiju, koji su pokazali da ne podržavaju ovakvu Rivu!
Nakon pet mjeseci „korištenja“ nove Rive, opći je dojam porazan za sve one koji su sudjelovali u ovom projektu. Jedino što je uspjelo od poznate splitske Rive napraviti jest hladan sterilni prostor bez potrebnog ugođaja, tako da je on prvi put u povijesti ovog prostora – bez građana! Na žalost sviju nas, to je najbolji dokaz o nefunkcionalnosti ovog uređenja i najbolja potvrda opravdanosti naših dobronamjernih kritika. Oni koji su koristeći se svojim ovlastima omogućili da se ovo napravi, moraju snositi odgovornost prije nego jednaku pogrešku još jednom ponove na preostalim dijelovima Rive! Nažalost, oni još uvijek uporno podržavaju ovaj evidentni promašaj iz jednostavnog razloga: jer to moraju iz osobnih i političkih interesa.
No, među njima se ipak našao jedan, koji je doduše „post festum“, ali javno kritički progovorio o ovom rješenju, premda je od početka sačinjavao vrlo važan dio tima i pridonio usvajanju ovog rješenja. Radi se ovdje o mr. J. Belamariću i njegovom javnom nastupu na Radio Splitu 04.07.2007. kada u je u u razgovoru s urednicom gđom. Mirjanom Maroević između ostalog kazao (preneseno iz fonograma):
- „Mi kao konzervatori bi zaista bili sretni da se pitanje ovih tendi jednostavno stavi na dnevni red i da se dođe do nekog remodeliranja...
- ...sada je vidljivo da su ove tende barem ispred palače predimenzionirane, drugim riječima mislim da je to sastavni dio svakog normalnog projekta i da se može doći do stanovitih reprojektiranja do modeliranja itd i da bi zapravo s projektantima i s korisnicima i sa svima onima koji svakodnevno dolaze na to mjesto morali doći do jednog razmišljanja i ne vidim zašto bi to bio problem.
- ...no nema nikakvog problema da kažem kako bih rado vidio jedno remodelirano rješenje tih tendi, uopće tih štekata posebno ispred Dioklecijanove palače. Mislim da mnogi mogu vidjeti to i ne vidim razloga zašto se o tome ne bi razgovaralo i zašto se ne bi došlo do jednog normalnog rješenja!“
Nadalje on smatra da se štekati uz zapadni dio Rive ne mogu vratiti uz pročelja neoklasicističkih zgrada-jer da je to velika vrijednost ovog rješenja što se tiče nekog mikrourbanizma

Drago nam je da je gosp. Belamarić, kao odgovorni konzervator za ovo područje, na tragu onoga što naše Društvo od prvog dana zagovara, a to je razgovor - raspravu mjerodavnih sa svim stručnim i znanstvenim institucijama kako bi se došlo do, kako kaže gosp. Belamarić, „jednog normalnog rješenja“!!!

U duhu ovoga govorio je i naš Splićanin uvaženi akademik Nenad Cambi 10. lipnja o.g. u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Iz njegovog predavanja s nizom dijapozitiva pod naslovom „Dioklecijan je zaslužio bolji konzervatorski postupak na novouređenoj splitskoj Rivi“ (Vijenac 5. srpnja 2007.) izdvojit ćemo slijedeće misli:
- „Bez obzira na moguću prosudbu o vrsnoći projekta izdvojena iz ambijenta u koji je nasilno implantirana,valja zaključiti da je Dioklecijanova palača doživjela neviđenu degradaciju
- Nadam se da se više neće poduzimati i projektirati na Rivi i u Dioklecijanovoj palači, a da povijesti Splita nema. Kada ne bi bilo carske povijesti prirodne ambijentalne vrijednosti Splita, pitam se što bi ostalo?
- Današnjom splitskom Rivom dominiraju tende i rasvjeta kao da smo u nekoj od američkih (čitaj AFCO!?) rivijera, a ne u povijesnom Splitu, gradu cara Dioklecijana – svjetskoj zaštićenoj spomeničkoj baštini! Imamo li snage da se zaustavimo i radimo prema pravilima struke, a ne prema tokovima novca?“

Što na ovo uopće dodati i što napraviti?

Možda je stavove Društva najbolje sublimirao naš uvaženi član prof. dr. Duško Kečkemet u svom pismu „Slobodnoj Dalmaciji“ iz lipnja 2007. godine, a koje smo djelimično koristili u našim zahtjevima.
Dakle u duhu svega ovoga, duboko vjerujući da govorimo u ime većine naših građana, a naročito neovisne, ali kompetentne struke zahtijevamo:

1. Da se na ovakav modernistčki pristup ne ide dalje u uređenju zapadnog i istočnog dijela povijesno jedinstvene Rive.
2. Da se na „novouređenoj“ Rivi dogodi „reprojektiranje – novo modeliranje“ odnosno „da se dođe do jednog normalnog rješenja“ (citiramo gosp. Belamarića)
3. Da se intervenira u postojeće rješenje u duhu citata iz prethodne točke, jer je današnje rješenje prema akademiku Cambiju „Izdvojeno iz ambijenta u koji je nasilno implantiran!“
4. Da se poštuju odredbe GUP-a, koje se odnose na povijesne graditeljske cjeline ( članak 93. ) gdje se izrijekom ne dopušta ugradnja graditeljskih elemenata i opreme, koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje!
5. Da se pronađeni vrijedni arheološki nalazi, koji su bezdušno zatrpani i dobro zabetonirani, na najprikladniji način revaloriziraju i prikažu na gotovom pločniku s opisom razvitka splitske Rive od antike do danas.
6. Da se bez obzira na „reprojektiranje – novo modeliranje“ Rive, odnosno izrade „jednog normalnog rješenja“ odmah uklone novi rasvjetni stupovi, već nazvani „vješala“, i fiksni monstruozni čelični nosači „tendi“, već nazvani „dizalice“, kao elementi koji se nedopustivo nameću pročelju Dioklecijanove palače i neoklasicističkim pročeljima zapadne povijesne matrice Rive! „Ovi elementi svojim monotonim nametnutim ritmom nagrđuju cijelu Rivu, a Dioklecijanova palača se više ne može ni snimiti bez tih metalnih legionara pred njom“ kako je rezimirao dr.Duško Kečkemet.
7. Da se postavljena ugostiteljska oprema (stolovi i stolice) hitno odstrani, jer je postala tema podsmjehivanja i najozbiljnije kritike. Krajnje je nefunkcionalno i estetski neprihvatljiva, pa je neophodno u „reprojektiranju“ Rive ugostiteljske sadržaje planirati u duhu struke prikladne ovom povijesnom prostoru. U sklopu ovoga nužno je planirati nove detalje tendi, jer ove bijele „krpe“ nemaju nikakvu funkcionalnu vrijednost.

Dakle ovaj „suvremeni i modernistički“ projekt uređenja središnjeg dijela Rive, sa svim svojim detaljima i elementima, ni po čemu nije „u skladu s povijesnom matricom ovog prostora, a naročito sa svjetskom zaštićenom spomeničkom baštinom-povijesnom jezgrom Splita s Dioklecijanovom palačom. Nažalost, ovaj projekt to sve temeljito degradira.
Dobili smo tzv. „novu Rivu“ s blještavom bjelinom mnogih urbanih elemenata, a naročito parternog rješenja s hladnim, sterilnim betonskim pločama, odbojnu za mnoge građane i prolaznike kojima ovakva Riva zaista više nije – dnevni boravak !
Sve ovo zahtjeva hitnu intervenciju na „novoj Rivi“ upravo onako kako je to gosp. Belamarić ukazao: „svaki projekt može (a mi potvrđujemo da ovaj projekt mora) doživjeti reprojektiranje – novo modeliranje, odnosno dogovorom doći do jednog normalnog rješenja“
Naše Društvo i svi njegovi mjerodavni članovi traže samo ono što neovisna i kompetentna struka misli da je prikladno ovom povijesnom dijelu Splita – gradu cara Dioklecijana – svjetskoj zaštićenoj spomeničkoj baštini.

Na kraju moramo još jednom podsjetiti i naglasiti da nismo promijenili stanovište po pitanju odgovornosti i slijedom toga povlačenje s dosadašnjih dužnosti glavnih aktera ovakve Rive, a kako je jasno rečeno u našem Priopćenju za javnost u svezi završetka radova na „uređenju“ splitske Rive od 23. svibnja 2007. godine (u privitku).
Radimo prema pravilima neovisne i kompetentne struke, zaustavimo političke i financijske moćnike!


Predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine
prof. Ante Sapunar

Ovaj tekst je upućen na slijedeće adrese:

- Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, n/p gosp. Ivo Sanader

- Ministarstvo kulture, Kabinet ministra, n/p gosp. Božo Biškupić

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Pomoćnik ministra, n/p gosp.. Jasen Mesić

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Glavni konzervator, n/p gosp. Miljenko Domijan

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Split, n/p gosp. Joško Belamarić

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Kabinet ministrice,

n/p gđa. Marina Dropulić

- Predsjednik savjeta za prostorno uređenje Vlade Republike Hrvatske, n/p gosp. Jerko Rošin

- Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,

graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za graditeljstvo, n/p gosp. Stevan Knežević

- GRAD SPLIT, Predsjednik Gradskog vijeća, n/p gosp. Željko Jerkov

- GRAD SPLIT, Ured gradonačelnika, n/p gradonačelnika gosp. Ivan Kuret

- GRAD SPLIT, Odjel Urbanizam i zaštita okoliša, n/p gosp. Branko Poljanić

- GRAD SPLIT, Odjel Urbanizam i zaštita okoliša, Služba za staru gradsku jezgru, n/p gosp. Goran Nikšić

- Hrvatska akadenija znanosti i umjetnosti, n/p akademik Nenad Cambi

Glas Dalmacije "Društvo prijatelja kulturne baštine Split zahtjeva reprojektiranje Rive"

Jutarnji list "S Rive hitno ukloniti vješala, dizalice i krpe"

Slobodna Dalmacija