Ivan Kuret je sredinom srpnja postao prvi čovjek grada Splita i odmah je dobio "vrući kesten" u ruke, proteste zbog obnove Rive. Koncem godine najavom za dijalog oko
problema najpoznatije splitske šetnice te izmjena i dopuna GUP-a čini se da je Kuret okrenuo vjetar u povoljnijem smjeru. Stoga i ne čudi odgovor na pitanje s ostvarenjem koje konkretne želje bi ga kao splitskog poteštata, osim zdravlja, dobre volje i sreće kao sigurnog suputnika, zlatna ribica obradovala, da je ulovi.

- Zaželio bih da nam Riva zaživi, da se realizira izgradnja i obnova škola i školskih dvorana i naravno da imamo jakog Hajduka - otkrio je splitski poteštat svoje, a dobrim dijelom i želje mnogobrojnih stanovnika grada pod Marjanom.

Razgovor oko druge šanse splitske Rive održat će se s predstavnicima Građanske inicijative početkom godine, te je s tim prvi korak prema ostvarenju želje učinjen. Riva u koju je uloženo gotovo 90 milijuna kuna prvi i posljednji put je bila "živa" na Svetoga Dujma, kada je i ugledala svjetlo dana u novom ruhu. Iako je dobila nagradu turističke zajednice zbog "svoje ljepote", splitskom tinelu do dana današnjeg nedostaju Splićani, upravo ono što ga je činilo uistinu lijepim. Sve do tada uzalud i laskavi epiteti poput onoga o spoju tradicionalnog i modernog.

Ilustracije radi, od Splitske banke pa do početka Marmontove ulice nema niti jednog štekata! Popularni Vjeko, restoran Adriana... bez sjedećeg mjesta na Rivi za omiljenu zabavu ispijanja kave, te Dujam koji je i stavio
ključ u bravu.

Jedna od tri gradonačelnikove želje, ona za "jaki Hajduk" čeka svoj epilog na višoj razini. Tako je splitski gotovo stogodišnjak bogate sportske povijesti mjesecima bez predsjednika uprave i njenih članova. Put prema privatizaciji Branko Grgić je neslavno okončao, a špekulira se da je upražnjeno mjesto rezervirano za predsjednika Gradskog vijeća Željka Jerkova. Bivši košarkaš iz redova "žutih" čeka zeleno svjetlo da Hajduk ide dalje u Novu godinu od krova ili temelja, kako tko računa...

Za jednu od konkretnih želja zlatnoj ribici vezanu za škole i školske dvorane, proračunskim izdvajanjem od 230 milijuna kuna za resor prosvjete, tehničke kulture i sporta od čega preko 25 milijuna u školske dvorane, poglavari i gradski vijećnici su je već dobrim dijelom ispunili…