Zadnja izmjena (Nedjelja, 25 Svibanj 2008 08:43) Subota, 19 Siječanj 2008 10:25
Apsolutno sam zadovoljan donošenjem ovog dokumenta nakon 27 godina, izjavio je Branko Poljanić, član splitskog Poglavarstva zadužen za urbanizam, na dan kad je Gradsko vijeće prihvatilo Generalni urbanistički plan grada Splita. Bilo je to na samom kraju 2005. godine i Poljanić je donošenje te važne odluke proslavio časteći sve prisutne šampanjcem. Ni godinu i pol nakon što je novi splitski GUP bio na snazi, radilo se na njegovim izmjenama i dopunama koje su onda potkraj prošlog kolovoza, u vrijeme kad su građani još na godišnjim odmorima, stavljene na javni uvid.
Nakon toga uvedene su još novije izmjene, ali ovaj put je javni uvid izostao i potkraj prosinca se na sjednici Gradskog vijeća trebalo glasati o jihovu prihvaćanju. Međutim, tog puta nije bilo razloga za slavlje: pred gradskom upravom protestirali su predstavnici građanskih udruga i splitski gradonačelnik Ivan Kuret povukao je s dnevnog reda sjednice glasanje o Prijedlogu izmjena i dopuna splitskog GUP-a. Nije to gradonačelnik napravio zbog nezadovoljstva građana - nemaju oni takvu snagu da utječu na prostorno planiranje ni na tijek sjednice - već zato što Ministarstvo graditeljstva nije dalo svoju suglasnost Prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a.
Sredinom ovog tjedna u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva održan je sastanak ministrice Marine Matulović-Dropulić s Brankom Poljanićem, nakon kojeg nam je glasnogovornica Kata Gojević rekla da će Ministarstvo dati suglasnost na izmjene i dopune GUP-a, ali pod uvjetom da se osam točaka isključi iz tog plana.
Izmjene vezane uz Stari plac prema kojima bi se omogućila izgradnja na mjestu gdje je već visoki koefi cijent izgrađenosti, realizacija stanova iz programa POS-a, rekonstrukcija i dogradnja kuće Jelaska pred splitskim HNK-om za koju je svojedobno proveden anketni natječaj na kojemu je najboljim rješenjem proglašeno ono koje je predvidjelo rušenje te kuće, izgradnja podzemne garaže kod Doma omladine, uređenje pristaništa ispred Lučke kapetanije, rekonstrukcija i nadogradnja dosad oblikovno nenametljivog bazena POŠK-a na Zenti, izgradnja sportske dvorane u Vukovarskoj ulici i realizacija redukcijskih plinskih stanica.
Ipak, i te se točke mogu unijeti u Prijedlog izmjena i dopuna ako se provede javna rasprava, koju Poljanić, protivno svakoj demokratskoj praksi, nije smatrao potrebnom. Dakle, ono što je Ministarstvo zapravo zamjerilo splitskom Poglavarstvu jest nepoštivanje procedure iako je Prijedlog izmjena i dopuna sporan i na sadržajnoj razini. Sam podatak da se čak 66 posto članaka GUPa mijenja, alarmantno poziva na valorizaciju tih izmjena i dopuna.
Na pitanje što Građanska inicijativa za Split, u koju se udružilo 16 nevladinih udruga, smatra spornim u Prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a, jedan od njenih osnivača Srđan Marinić u općim crtama odgovara:
»Izmjene i dopune GUPa u većini slučajeva odnose se na gomilanje stambenih i komercijalnih sadržaja u već skučene prostore grada. Zanemaruje se činjenica da se rješavanju pojedinih dijelova treba pristupiti kao funkcionalnim cjelinama, vodeći računa o prometu u mirovanju i kretanju, zelenim površinama, dječjim igralištima te ostalim infrastrukturnim sadržajima toliko potrebnima gradu, a ne parcijalno prema zahtjevima investitora.
Split oskudijeva zelenim površinama, igralištima, a o kroničnom nedostatku parkirnih mjesta ne treba ni govoriti.
No bez obzira na to, grad se ne planira po mjeri čovjeka, već je uglavnom sve podređeno interesima investitora«.
To o čemu Marinić priča konkretno bi značilo da se na ulazima u grad, koji su prometno već zagušeni, planira gradnja velikog trgovačkog centra Antonio-tradea i Konzumova nebodera, dok se Agrokoru dopušta gradnja hotela i trgovačkog centra na Mertojaku zbog čega bi se trebala srušiti ambulanta, da se u središtu grada planiraju garaže umjesto da se centar prometno rastereti a garaže smjeste na njegovom rubu, da se smanjuje ionako premali broj parkirnih mjesta za ambulante, poliklinike, škole, da se POS-u omogućava veći postotak izgrađenosti parcele što onda umanjuje kvalitetu stanovanja te da se na više mjesta planira gradnja velikog broja stanova, da se Željku Kerumu dopušta gradnja peterokatnice pored hotela Marjan, da se omogućava rekonstrukcija i dogradnja hotela Ambasador, zgrade Banovine (koja će se također prenamijeniti u hotel), da se dopušta bitno veća izgrađenost (800 četvornih metara) bivšeg prizemnog Meštrovićevog ateljea (vlasnika Nadana Vidoševića) u zaštićenoj zoni Park šume Marjan, da se na Starom placu omogućava poslovnostambena izgradnja na 26 tisuća četvornih metara, a čak se i normativi za gradnju cesta sužavaju…
Ako bi predložene izmjene i dopune ugradile u GUP i zatim realizirale, što bi to značilo za grad u urbanističkom i razvojnom smislu?
Mirko Petrić, predavač Odsjeka za sociologiju zadarskog Filozofskog fakulteta i svojevrsni kroničar i planiranih i ostvarenih splitskih prostornih ekscesa, bez kolebanja odgovara da bi takva slika bila krajnje porazna.
»Promotre li se predložene ‘izmjene’ u ukupnosti i s obzirom a njihovo djelovanje na dugi rok, možda čak ima više razloga za uzbuđenje nego kad se izdvojeno gledaju samo pojedine lokacije. Izmjene GUP-a, provedene zbog jednokratne novčane dobiti malog broja pojedinaca, izobličile bi neke od najprepoznatljivijih gradskih vizura, oduzele javni prostor građanima i dovele grad do potpunog prometnog kolapsa. S obzirom na način na koji tretira ukupni gradski prostor i građane, kao i tipa poslova i provođenja slobodnog vremena koje im se uopće pruža, smatram da se s pravom može reći da su ‘izmjene i dopune GUP-a, ali i sam GUP kakav je i prije bio, uvod u socijalnu patologiju koja će se na ovim prostorima ubuduće događati«, upozorava Petrić.
Da svrha izmjena i dopuna ni izbliza nije zadovoljavanje javnog interesa, slaže se i Draško Bižaca, umirovljeni urbanist koji je bio na čelu Zavoda za prostorno planiranje, napominjući kako se nastavlja pogubna praksa širenja stanogradnje na račun puno važnijih gradskih ili javnih interesa kao što su zelene površine, rekreativni, turistički ili društveni sadržaji. Bižaca navodi niz lokacija na kojima se zelene površine pretvaraju u stambene (u Lučcu, Duilovu, na Ravnim Njivama, u Stobreču…), a čak se i zone koje su kompromisno u GUP-u predviđene kao turističko-stambene, prenamjenjuju isključivo stambene iako bi razvoj turizma trebao biti jedan od strateških ciljeva grada. Bez obzira što se manipulira podacima o manjku stanova u Splitu i time onda opravdava pronalaženje prostora za njihovu gradnju, Bižaca kaže kako statistika nepobitno pokazuje da stanova u Splitu ima više nego domaćinstava.
Računica je jasna i neumoljiva: stanovi su najisplativiji i stoga se grade. Što će biti dalje s izmjenama i dopunama splitskog GUP-a? Poljanić tvrdi da će se Konačni prijedlog izmjena i dopuna, korigiran prema naputcima Ministarstva, uputiti vrlo skoro Gradskom vijeću.
Pritom ostaje nejasno znači li to da će se sporne točke ‘izbrisati’ ili će ih se staviti na javni uvid. Marinićevo predviđanje raspleta događaja nije optimistično:
»Nažalost, znajući koliki su i čiji interesi u pitanju, teško je vjerovati da se izmjene i dopune neće izglasati«. Kada spominje »koliki su i čiji interesi«, pritom misli da se gotovo svakoj izmjeni i dopuni može pridružiti fotografija investitora i projekta. To je barem transparentno kad procedura već nije.
Poljanić: Izmjene GUPa omogućuju veću učinkovitost i transparentnost Budući da je GUP Splita stupio na snagu prije niti dvije godine i izglasalo ga je Gradsko vijeće u istom sastavu kao što je i danas, pitali smo Branka Poljanića, člana Poglavarstva zaduženog za urbanizam, što se u tom kratkom razdoblju izmijenilo u gradskim prostornim prioritetima da zahtijeva tako opsežne izmjene i dopune GUPa? »Ništa se nije promijenilo u gradskim prostornim prioritetima«, odgovara Poljanić te navodi da su od stupanja na snagu GUPa zaprimljeni brojni prijedlozi njegove izmjene i dopune te da su iskustva u radu Ureda državne uprave, stručnih službi Grada Splita, javnih poduzeća,
Društva arhitekata Splita i drugih sudionika u uređenju prostora, ukazala na pogreške, neusklađenost i nepotpunost pojedinih odredbi u primjeni važećeg GUPa. Dakle, Prijedlog izmjena i dopuna splitskoga GUPa izrađen je, prema njegovim riječima, zbog što učinkovitije primjene GUPa i realizacije planiranih sadržaja te omogućavanja realizacije novih programa i sadržaja u prostoru od interesa za grad.
A koji javni interes Poglavarstvo vidi u tim izmjenama i dopunama?
»Veću učinkovitost, transparentni ju proceduru i bržu realizaciju zahvata od interesa za rad«, kratko je odgovorio Poljanić. Upravo su se na netransparentnost procedure i ne ogućnost uspostave dijaloga s Poglavarstvom žalili
naši sugovornici pa smo pitali gradonačelnika Ivana Kureta kada namjerava primiti predstavnike Građanske inicijative za Split. Zahtjev za to poslali su mu još u listopadu, kako nam je Srđan Marinić kao jedan od njih potvrdio.
Međutim, glasnogovornica Poglavarstva Martina Protić kaže da Građanska inicijativa nije poslala zahtjev za razgovor o GUP-u, ali će im se prezentirati izmjene i dopune GUPa onda kad za to zajednički dogovore termin.
Vjesnik- Sedam dana, str. 54 i 55
Download: Pismo Gradonačelniku.pdf upućeno 03.10.2007