Nedostaje li Splitu intelektualnog potencijala i urbane svijesti za organizaciju i provedbu velikoga građanskog prosvjeda? Ili je razlog drastične razlike u broju prosvjednika protiv GUP-a u Splitu i Zagrebu to što onaj dalmatinski nije bio dovoljno dobro artikuliran, pa nije ni privukao uspavane građane? Istine zasigurno ima u obje teze, no krenimo redom.
Prošli su tjedan, poznato je, u dva dana održana dva prosvjeda protiv GUP-a. Onaj prvi, splitski, danima ranije najavljivan kao gromoglasni bunt protiv izmjena splitskog GUP-a i gradskih urbanista, proglašen je fijaskom zbog samo šezdesetak prosvjednika, uglavnom starije životne dobi. Dan nakon skromnog okupljanja ispred splitske Banovine, u Zagrebu je oko tri tisuće građana “mirno, ali bučno” prosvjedovalo protiv provedbe stambeno-trgovačkog projekta “Cvjetni prolaz” koji financira Hoto grupa građevinskog poduzetnika Tomislava Horvatinčića.
- Prosvjed su organizirali “Zelena akcija” i inicijativa “Pravo na grad”, koju većinom čine udruge iz područja kulture. Njihovi su članovi umjetnici i intelektualci, kojima nije problem osmisliti atraktivne prosvjede i animirati javnost. Vjerujem da i u Splitu ima te energije i da bi se za prave vrijednosti mogle pridobiti kulturne udruge mladih - kaže Vera Petrinjak Šimek, urbanistica iz “Zelene akcije”.
No, unatoč brojnom i bučnom prosvjedu, zagrebačka skupština u četvrtak navečer je Horvantičićevom projektu ipak dala zeleno svjetlo. Petrinjak Šimek već najavljuje novi prosvjed, ovaj put na Trgu bana Jelačića, ističući kako se protiv devastacije urbane gradske jezgre udruge sustavno bore već godinu dana. Ističe također kako u Zagrebu ima još ugroženih donjogradskih blokova, no nisu se željeli raspršiti, već su se usmjerili na borbu za Cvjetni, koji građani prepoznaju kao vrijednost.
Padaj silo

Akcije su, podsjeća Petrinjak Šimek, počele u prosincu 2006. godine kada su čitavu jednu zgradu na Cvjetnom prekrili transparentom s napisom “Totalna rasprodaja - Zagreb d.o.o.”, te nastavili okupljanjem ispred zagrebačke skupštine koje su začinili stihovima “Padaj silo i nepravdo”, a zatim su organizirali i peticiju protiv devastacije Donjeg grada i pješačke zone u gradskom središtu koju su potpisale 54 tisuće građana.
Sljedeći korak, podsjeća Petrinjak Šimek, bilo je tiskanje razglednica s tekstom peticije i stvaranje lanca od tih razglednica na Cvjetnom trgu, koji su potom u listopadu prošle godine preimenovali u Trg žrtava Milana Bandića. Prije dva tjedna prostor u Varšavskoj ulici, gdje bi uskoro trebalo početi iskopavanje za Horvatinčićevu podzemnu garažu, ogradili su crnim najlonom kako bi građanima pokazali koliko će im mjesta, prema projektu, ostati za šetnju. Najlonima su ujedno najavili prosvjed koji se održao prošlu subotu i tada su, kaže Petrinjak Šimek, udruge prvi put pozvale i građane.
Zagrepčani se, objašnjavaju “zeleni”, bune protiv toga da im se dio pješačke zone uzme za privatni šoping centar, ne prihvaćajući objašnjenje da se to radi u javnom interesu. Investitor, međutim, tvrdi upravo suprotno, objašnjavajući kako Zagreb i njegovi građani dobivaju dodatnih 1750 četvornih metara, te kako će garaža smanjiti, a ne povećati prenatrpanost okolnih ulica automobilima.
U cijeloj priči valja navesti i da je Horvatinčićev projekt prošao javnu raspravu i bio izložen javnoj kritici, a upravo je javni uvid u splitskom dijelu priče o GUP-u najslabija karika. Nedovoljna transparentnost i pokušaj prevare javnosti izbjegavanjem uvida za lokacije koje je Poglavarstvo naknadno ubacilo, a za što je Grad dobio i službenu odbijenicu iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, bili su glavni povod prosvjedu kojeg je ispred Banovine organiziralo 16 udruga okupljenih u građansku inicijativu „Za Split“.
Tim su razlozima pridodali i nezadovoljstvo izmjenama GUP-a, primjerice time da urbanisti nisu predvidjeli dovoljno zelenih površina, kao ni društvenih i dječjih sadržaja, te da gotovo svaku rupu žele betonizirati. Činjenica je, dakle, da su razlozi prosvjeda bili puno općenitiji od zagrebačkih jer izmjene splitskog GUP-a očito nisu katalizirale samo jedan jak i zvučan problem, poput zagrebačkog Cvjetnog trga, koji bi animirao građane.
Brojnosti prosvjeda pred Banovinom sasvim sigurno nije išla u prilog ni činjenica da je organiziran u petak, a ne tijekom vikenda. Dva se prosvjeda razlikuju i po tome što zagrebačke udruge na Cvjetnom trgu nisu dopustile političarenje jer nisu htjele da političari poberu vrhnje, dok je u Splitu druženje političara i prosvjednika bilo poželjno. Pri tome je zanimljiva uloga SDP-a, koji je u Splitu oporba i ondje rado sluša glas naroda, dok je u Zagrebu na vlasti, pa ih prosvjedi previše ne zanimaju.
Sociolozi ipak najjačom razlikom drže nižu razinu urbane svijesti u Splitu nego u Zagrebu. Sociolog i svećenik don Ivan Grubišić, koji je i sam sudjelovao u prosvjedu, skromni je odaziv Splićana ocijenio porazom građanske svijesti, a Zoran Malenica objašnjava kako u Zagrebu vjerojatno postoji kritična masa intelektualaca i kulturnih djelatnika, dok je Split u tom segmentu, na žalost, malo hendikepiran. Uz to, kaže Malenica, urbana je svijest u Zagrebu razvijenija nego u Splitu zato što Split sporije integrira ljude koji se u njega dosele.
Spremnost za akciju

Sociolog mlađe generacije Siniša Kuko objašnjava kako bi građanska svijest trebala podrazumijevati i spremnost za akciju, od čega je Split još uvijek daleko.
- Mi smo skloni grintanju i kavanskom mudrovanju, od čega smo stvorili kult, no nismo baš jaki kada, primjerice, treba uzeti zviždaljku i transparente u ruke. Smatram da bismo se neaktivnosti trebali riješiti angažmanom mladih osviješteni ljudi srednjeg sloja i studenata – ističe Kuko.
Neaktivnosti, prema njegovu mišljenju, treba pribrojiti i to što gradska vlast neke stvari uspijeva ili je uspijevala zamagliti, pa građani probleme nisu ni spoznali u punom opsegu. Organizatori ipak nisu nezadovoljni, a Vojko Ivica, čelnik udruge Altruist, ističe kako je prosvjed pridonio odmagljivanju jer se o izmjenama GUP-a i namjernim kršenjima procedure počelo govoriti i raspravljati u javnosti, neovisno o broju prosvjednika.
- Prosvjed je uspio jer je kvalitetom nadmašio kvantitetu. Postigli smo svoj cilj jer smo dobili potvrdu i da vijećnici razmišljaju poput nas, ali ih stranačka stega sprječava da glasuju kako žele. Među njima je Hrvoje Marušić, ali i još jedan vijećnik koji želi ostati anoniman - zaključuje Ivica.


Slobodna Dalmacija