Iako su gradski čelnici u medijima već najavljivali preinake projekta, zanimljivo je da su arhitekti Studija 3LHD iz splitske uprave tek prošlog tjedna primili poziv na razgovor. No oni su spremni već idućih dana uputiti prve prijedloga preuređenja.
- Predložit ćemo solucije izmjena uređenja Rive - otkrio nam je Saša Begović iz zagrebačkog projektnog tima 3LHD, nakon što je pred stotinu predstavnika struke na trećoj svečanosti proglašenja pobjednika natječaja “Graditeljska nagrada Cemex” u hotelu “Le Meridien Lav”, za projekt splitske “Rive” primio nagradu u kategoriji “Infrastrukturne građevine”. O izmjenama projekta splitske šetnice, nakon čijeg je završetka dio građana peticijom tražio njezino vraćanje na prvobitno “asfaltno stanje”, već se dugo vode polemike između gradskih struktura i deset ekoloških udruga te nekoliko udruga za zaštitu kulturne baštine grada Splita iz Građanske inicijative za Split. (*)
Pa, iako su gradski čelnici u medijima već najavljivali određene preinake projekta, zanimljivo je da su arhitekti Studija 3LHD, koji su za uređenje Rive dobili “blagoslov” svih nadležnih službi, iz splitske uprave tek prošlog tjedna primili poziv na razgovor.
- Do prije tjedan dana sve što sam znao je ono što sam kao i svi ostali pročitao u “Slobodnoj”. Kako nam je rečeno, postupno bi se krenulo u “ispravljanje” projekta, a kao što smo i sve dosad radili uz odobrenje Grada Splita, jednako ćemo i nastaviti - izjavio je Begović, najavljujući pri tome da bi već idućih dana splitskim poglavarima njegov tim mogao uputiti prve u nizu prijedloga (pre)uređenja Rive, za početak će to biti novi štekati.
Uz splitsku Rivu, nagrađene su i koprivnička “Zgrada gimnazije i sportske dvorane” u kategoriji “Javne i poslovne građevine” te “Kuća FN” podno Sljemena u kategoriji “Stambene građevine”. Odabir nacionalnih pobjednika u trima kategorijama, koji će hrvatsko graditeljstvo predstavljati na svjetskoj XVII. Cemex Building Award dodjeli graditeljskih nagrada ovog studenog, donijelo je pet stručnjaka za graditeljstvo - direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Jure Radić, koji je ujedno i predsjedao Odborom, arhitekt Jerko Rošin iz Studija R, profesor zagrebačkoga Građevinskog fakulteta Milutin Anđelić, akademik Ante Vulin, redoviti profesor u mirovini Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Miljenko Domijan, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Pet stručnjaka jednoglasno je, kao i u preostalim kategorijama, odlučilo da posebne nagrade za “Održivu gradnju” i “Pristupačnost” odu splitskoj građevinskoj tvrtki “Konstruktor-inženjering” odnosno njezinim projektima “Most iznad rijeke Cetine” pokraj Šestanovca te “Rekonstrukciji i dogradnji KBC-a Rebro”.
Još dvije nominacije
Uz Cemexovu nagradu, koja je zapravo pozivnica da u studenom na međunarodnom XVII. Cemex Building Awardu u Meksiku predstavlja nacionalne graditeljske domete, uređenje splitske Rive priznato je i ulaskom u finale Europske nagrade za javne prostore, a Saša Begović iz Studija 3LHD ovom nam je prilikom priopćio i uvrštenje projekta u finale španjolske graditeljske nagrade “Landscape Award”, čiji se pobjednici proglašavaju na jesen. “Potrošila je najviše betona, pa je jasno da joj pripada i nagrada”, našalio se prilikom obrazloženja odabira Rive Miljenko Domijan (**), glavni konzervator u Upravi za zaštitu baštine Ministarstva kulture. Naime, u konkurenciji za Cemexovu graditeljsku nagradu mogu ući one tvrtke koje su barem jednim dijelom kao materijal izgradnje koristile cement tvrtke “Dalmacijacement”, najvećega hrvatskog proizvođača cementa, koji od 2005. godine posluje u sustavu CEMEX-a. Na XVII. CEMEX BUILDING AWARD-u jedno od najcjenjenijih svjetskih priznanja u graditeljstvu dobio je projekt Rive koji će predstavljati hrvatsko graditeljstvo na međunarodnoj pozornici.
(*) Pročitaj više na splitskim frižima: Splitska Riva - pristup uređenju
(**) DPKB: Priopćenje za javnost u svezi završetka radova na "uređenju" splitske Rive
- Izvod iz teksta:
Pogotovo smo ogorčeni na odnos nadležne struke prema kulturnoj baštini - prema vrlo vrijednim arheološkim nalazima.
Uređenjem splitske Rive, koje je započelo u jesen 2006. godine, došlo se do vrlo značajnih arheoloških otkrića, koji u nekim segmentima bacaju novo svjetlo na Dioklecijanovu palaču i na razvitak povijesne jezgre Splita.
Na zapadnom dijelu Rive otkriveni su temelji kasnosrednjovjekovnog kaštela Bernardi (XIII stoljeće), mletačkog kaštela (XV stoljeće) s dijelovima pripadajuće obale.
Na istočnom dijelu Rive došlo je značajnih nalaza:
Pronađeni su ostaci konstrukcije Rimskog ranocarskog drvenog pristaništa (mula).
Posebno je vrijedan nalaz dijela obale iz vremena izgradnje Dioklecijanove palače kao drugi povijesni sloj u razvitku splitske Rive.
Otkriveni dio obale svakako je jedan od najprivlačnijih nalaza u Dioklecijanovoj palači u posljednjim desetljećima.
Trećem povijesnom sloju pripadaju zidane dogradnje i prigradnje vjerojatno nastale na izmaku kasne antike ili u ranom bizantskom dobu.
Četvrtom povijesnom sloju pripada srednjovjekovni obalni zid.
Venecijanska obala čini peti povijesni sloj u razvitku Rive.
Iz ovih škrtih navoda evidentno je da se radi o veoma vrijednim nalazima, koje je makar djelomično trebalo valorizirati u projektu uređenja Rive.
Na žalost mnogih, i građana i struke, odgovorni za ovo zatrpali su i „pohranili" ispod betona najpotpunija povijesna svjedočanstva razvitka grada od preddioklecijanovog vremena, preko doba cara, tvorca Splita, srednjeg vijeka, novijeg vremena do danas.
Danas je bjelodano, da je za sve ovo kriva angažirana struka, nadležne institucije i pojedinci koji ih predstavljaju.
U prvom redu mislimo na one koji su odabrali ovakav projekt, zatim na konzervatorsku službu u Splitu, koja je od prvog dana uključena aktivno u izbor i realizaciju projekta, zatim na stručnjake gradske uprave, koji su vodili ovaj projekt i na nadležne institucije, a koji su iz njima poznatih razloga dali suglasnost na ovaj, u mnogim elementima nepotpun i nedorečen projekt.
Konkretno, konzervatori su propustili odlučnije se suprostaviti rješavanju uređenja Rive bez spomenika. Na spomeničko uključivanje u projekt obvezivao ih je kodeks struke i Zakon o zaštiti spomenika. To je grijeh koji je prethodio samim iskopavanjima. Što se pak tiče samih arheoloških spomenika nedopustivo je i skandalozno što se nije našlo shodnim da se ni pedalj bilo kojeg povijesnog sloja prezentira u parternom rješenju Rive. Nikoga ne opravdava kukavičji stav da se, tobože, nalazi najbolje čuvaju pod zemljom. Glavni šok za spomenik je samo njegovo otkrivanje. Sve što slijedi dade se popraviti. Studio X iz Zagreba dao je prihvatljivo rješenje za „mokru" prezentaciju jugozapadne kule, ali se i preko toga glatko prešlo. Postojalo je i „suho" rješenje, ali ga se nije željelo uvažiti. Krivicu konzervatora ne ublažava ni činjenica da se za neke spomenike nije znalo.
Naprotiv, ako se nije znalo za Dioklecijanovu obalu (a moglo se pretpostavljati), znalo se za splitski Kaštil i za jugozapadnu kulu, a da nikome nije ni palo napamet da predloži njihovu valorizaciju. Prema tome, stav da se spomenici najbolje čuvaju ispod zemlje je samo izmotavanje. Konzervatori su dopustili čak i uništavanje južne fasade pri postavljanju osvjetljenja, a da se nisu ni oglasili. Zar nije besraman prijedlog da će se kablovi provući kroz fuge, kojih zapravo ni nema, jer se kamen vezuje uz kamen bez veziva? Barata se nekim muzejima, što u biti nije posao konzervatora i što treba prepustiti drugima. Međutim, muzeji su bacanje pijeska u oči ne bi li pokazali svoju tobožnju brigu za spomenike i udobrovoljili zgroženu javnost.
- U ovom slučaju Rive veliku odgovornost ima i glavni konzervator RH, gospodin Domijan, pa očekujemo da se i on iz istih razloga povuče s te odgovorne dužnosti.
