U očekivanju smo službenog očitovanja splitskoga gradonačelnika Ivana Kureta i kolega mu iz Solina i Kaštela, kojim će od Vlade RH i Hrvatskih cesta tražiti da se počne s izradama studija i analiza prometne veze između ova tri grada, najavljenih u veljači ove godine, u sklopu kojih će se rješavati i poveznica “preko mora” na realciji Split - Kaštela.
U međuvremenu, u želji da pokaže kako su tehnički podjednako izvedivi i most, od kojeg se po nekim tumačenjima izmjena GUP-a Splita odustalo, i tunel kao alternativa, Jure Radnić, profesor na splitskom Građevinsko-arhitektonskom fakultetu, izradio je idejno rješenje i mosta i tunela.
U svakom slučaju, Split, nazovimo je prekomorskom poveznicom s Kaštelima, dobiva novi izlaz prema sjeveru i zapadu, odnosno bržu vezu s Trogirom i Kaštelima, kako u cestovnom prometu, tako i u željezničkom, dok bi se istodobno Solin prometno rasteretio. Vrlo važnim, ako ne i presudnim parametrom u odabiru, profesor Radnić smatra njihovo uklapanje u okoliš, u postojeći ambijent jer, prednosti i nedostataka imaju i most i tunel.
Odluku o odabiru treba donijeti struka, urbanisti prije svih, jer dobro rješenje mosta do kojeg bi se došlo javnim natječajem, može biti doprinos ljepšoj slici grada, kao što je loše može upropastiti, kaže profesor Radnić. U tom smislu osnovna prednost tunela je neutralnost, odnosno očuvanje postojećeg izgleda grada, kao i slobodna plovidba u zaljevu.
Tunel ima i nedostatak u tome što, iako je moguć prolaz za pješake, njegova kvaliteta nije kao kod onog na mostu, te što je psihološki prihvatljivija vožnja preko mosta nego ispod mora. Tunel bi mogao biti i skuplje rješenje, ako je tlo kvalitetno, no bez istražnih radova, napominje, o isplativosti bilo kojeg projekta teško je govoriti.
U oba idejna rješenja profesora Radnića radi se o četverotračnoj cesti i željezničkoj pruzi s dva kolosijeka. S tim da su kod mosta raspoređene u dvije razine: željeznica na donju, a cesta na gornju razinu, a u tunelu bi bile paralelne. Razlika je i u tome što je na mostu predviđen i dio za pješake. Željeznička stanica bila bi u Kopilici, ali bi se mogao napraviti odvojak za Trajektnu luku.
Posebnom studijom trebalo bi riješiti disperziju prometa na više prometnica na početku Dubrovačke ulice na koju se poveznica logički nastavlja. Na Kaštelanskoj strani, most ili izlaz iz tunela bio bi u blizini Emmezete.
Most bi bio duljine 2400 metara, s tim da je širina mora na tome mjestu 1100 metara. Na mjestu prolaza brodova razmak između stupova je 170 metara, a slobodna visina ispod mosta je 35 metara. S obje strane na glavni bi se most nastavljali drugi mostovi, na splitskoj do Dubrovačke ulice iznad postojećih prometnica.
U sredini mosta je greda obješena na luk u pravcu Sjeverne luke, u osi plovnog puta 44 metra iznad mora. Širina mosta je 23 metra. Tunel bi pak bio ukupne duljine 1200 metara, od toga 1000 metara pod morem. Iz podvodnoga bi na splitskoj strani prelazio u klasični tunel i izlazio na terenu željezničke stanice.
Na kaštelanskoj bi u otvoreni dio prelazio u blizini Emmezete. Valja naglasiti da je kod gradnje tunela bitna dubina gaza koja je na mjestu spomenutog plovnog puta 10 metara.
Studija
Grad Split se upravo sprema raspisati natječaj za izradu prostorno-prometne studije prometnog sustava šireg područja Splita koja će analizirati sve vidove prometa (cestovni, željeznički, pomorski i zračni). Ta studija će dati i definitivni stav oko načina povezivanja Splita i Kaštela, najavio je Branko Poljanić, član splitskoga Gradskog poglavarstva.
Slobodna Dalmacija (fotogalerija)
