Home 
Novitade SPLIČANI PIŠU O GRADU I NJEGOVIM PROBLEMIMA Mirko Petrić - Poduzetna razgradnja Splita
Novitade SPLIČANI PIŠU O GRADU I NJEGOVIM PROBLEMIMA Mirko Petrić - Poduzetna razgradnja Splita
Novitade
Mirko Petrić - Poduzetna razgradnja Splita
Zadnja izmjena (Utorak, 30 Studeni 1999 00:00) Četvrtak, 20 Prosinac 2007 16:49
Sinula je ideja, možda bi se moglo graditi ono što u Splitu provjereno "ide", a to su skupi stanovi u središtu grada - vjerojatno su to shvatili neki od splitskih poduzetnika, i inače specijalizirani za slične operacije. O tome, naravno, možemo samo nagađati, jer se o stanogradnim vizijama u javnosti nije raspravljalo. No, i bez takve rasprave posve je jasno što predložene izmjene i vizije "protkivanja" zapadne obale stambenim zonama znače za porezne obveznike: nove troškove u funkciji privatnog dobitka graditelja, koji su, da bi profit ostvarili, upregli u službu sve one koji su u predloženim izmjenama GUP-a sudjelovali
Dok na zagrebačkom dijelu građansko-poduzetničkog fronta trenutno vlada razmjerno zatišje, kad je riječ o splitskom slučaju brzopoteznih "izmjena i dopuna" GUP-a, svaki dan množe se "novi prilozi za opću povijest gadosti".
Već prema tome tko od aktera donošenja ovih "izmjena" medijski istupa, otkriva se dio mozaika koji svjedoči o konstrukciji doista dostojnoj dedijerovsko-borgesovske oznake pridane joj u prethodnoj rečenici.
Poglavar za urbanizam Branko Poljanić već se višestruko dokazao u "izmišljajima" kojima je svrha bila opravdati iracionalne i neproceduralne poteze gradske vlasti u njegovom mandatu. Njegovim "biserima" sada se pridružio i aktualni predsjednik Društva arhitekata Splita Jurica Jelavić.
Lista protiv sporosti
U razgovoru za Radio Split, taj je gospodin - posve na liniji Poljanićeva ignoriranja realnosti - ustvrdio da su predložene "izmjene" u funkciji građana i grada, te zadovoljno zaključio da se u procesu njihova donošenja prvi put uvažilo primjedbe i prijedloge arhitektonske struke(!!).
O tome koliko prvi dio Jelavićeve izjave odgovara istini, vlastiti zaključak lako mogu donijeti svi oni koji ovih dana čitaju novine i čude se "nerazvojnom" GUP-u koji ne predviđa ništa do gradnje stambenih, garažnih i poslovnih kvadrata, uz potpuno zanemarivanja, bilo kakvih potreba i zahtjeva građana, izraženih uostalom u neuvaženim primjedbama na predložene "izmjene".
No, koliki je izmišljaj sadržan u drugom dijelu Jelavićeve izjave, mogu znati samo oni koji su iz bližega pratili proces donošenja GUP-a iz 2005. i znaju za duge sate koje su tom prigodom istaknuti članovi i članice lokalnog arhitektonskog udruženja uložili u pomno razmatranje nacrta urbanističkog plana. Upravo su na sastancima DAS-a doneseni pojedini zaključci i inicijative koji danas, ugrađeni u GUP kao instrumenti njegove provedbe, toliko smetaju "provoditeljima" iz gradske vlasti da ih se ovako brzopotezno i neproceduralno žele riješiti.
U doba donošenja GUP-a predsjednik je DAS-a bio urbanist Dražen Pejković, koji je po općem sudu obaviještene gradske javnosti, u svom mandatu "iz mrtvih" pridigao udrugu i struku posve difamiranu u razdoblju najintenzivnije tranzicijske razgradnje Splita. Pejkovića je, međutim, nedugo nakon donošenja GUP-a, na čelnom mjestu DAS-a smijenio Jelavić, u to doba član poduzetničke Liste Velog mista (LVM), i kao takav čovjek s jasnim zadatkom na novom položaju.
S obzirom na tako jasno iskazano "poduzetničko" opredjeljenje, te konstantne pritužbe iz LVM-a na "sporost" urbanističke procedure, doista se nije teško dosjetiti što je mogla biti Jelavićeva misija na položaju na kojem se našao: ubrzati proceduru i u tome osigurati "kooperativnost" arhitektonske udruge, za koju se u prethodnom razdoblju s pravom moglo reći da je bila više na strani onih koje poduzetnici smatraju "kočničarima" svojih "projekata".
Da je sklon rješenjima koje "nalaže život", Jelavić je uostalom pokazao i osobnim primjerom, uključujući se kao projektant u gradnju "stambenih apartmana" u prvom redu žnjanskog platoa, na mjestu koje je urbanističkim planom bilo predviđeno za turističku namjenu. Stanovi su, kao što znamo, izgrađeni i koriste se "stacionarno" jer, eto, život nije doveo do toga da zažive kao turistički kapaciteti.
No, pri razmatranju onoga što je sadašnji predsjednik DAS-a rekao Radio Splitu nije zapravo toliko važno tko govori, nego što je rekao. Nastojeći valjda pokazati koliko su predviđene izmjene GUP-a "u funkciji građana i grada", Jelavić je izustio nešto što ukazuje na stanovitu evoluciju "poduzetničkih razmišljanja" o mogućnostima razvoja "ekskluzivnog turizma" u Splitu, ali nažalost zbog toga ne naviješta nimalo sretnije dane zapadnoj obali splitske luke.
Kuretove mrtve zone
Prema onome što je Jelavić izjavio Radio Splitu, dade se shvatiti da i poduzetnici sada shvaćaju da u središtu grada, primjerice, uz hotel "Marjan" koji obnavlja Željko Kerum, ne bi trebalo graditi samo hotelske kapacitete, nego bi takve poteze trebalo "protkati stambenim zonama". Prema Jelaviću, drukčija rješenja znače da se u gradu potencijalno dobivaju mrtve zone, a to bi trebalo svakako izbjeći.
Da je riječ o platformi prihvaćenoj u krugu donosilaca izmjena GUP-a, svjedoči i izjava gradonačelnika Kureta lokalnim novinama, u kojoj kaže navlas istu stvar, odnosno da "svako područje grada mora zadržati stambeni dio jer pojedine lokacije, gdje nema stanogradnje, u popodnevnim i večernjim satima postaju mrtve zone".
Ovakvo "protkivanje" zapadne obale splitske luke stanovima ima, međutim, ponešto drukčije značenje nego u drugim dijelovima grada, gdje se stambena izgradnja predviđa uz shopping centre i poslovne sadržaje. Zapadna je obala, naime, bila područje koje je planerska mašta bila namijenila "ekskluzivnim" hotelskim sadržajima.
Uz spomenuti Kerumov hotel "Marjan", prva lokacija koju je trebalo privesti ovakvoj svrsi upravo je zgrada Banovine u kojoj se u ovom trenutku nalazi gradska uprava. Kao što je poznato, ugovorom koji bi se sastavio po modelu javno-privatnog partnerstva (čitaj, dakle: "na sigurnu štetu poreznih obveznika"), privatni investitor izgradio bi novu općinsku upravnu zgradu svojim sredstvima, a sadašnju pretvorio u hotel.
Plan, međutim, još nije realiziran. Prema dobro upućenima, problemi su nastali kad je ugledni hotelski lanac koji je bio u pregovorima shvatio da će se u neposrednoj blizini obnovljeni "Marjan" također kititi s pet zvjezdica. Zbunjeni gradski oci nisu, eto, shvatili da "ekskluzivni" hoteli svoju ekskluzivnost žele zadržati i na tom planu, odnosno da nisu dovoljno nepametni ići u investiciju tek nekoliko desetaka koraka udaljenoj od sličnog sadržaja koji bi se borio za ograničen broj posjetilaca sličnog ranga.
Marjan i Ambasador
Ako to znači da ne ide ovakva vrsta gradnje, možda bi se moglo graditi ono što u Splitu provjereno "ide", a to su skupi stanovi u središtu grada, vjerojatno su shvatili neki od splitskih poduzetnika, i inače specijalizirani za slične operacije. O tome, naravno, možemo samo nagađati, jer se o ovim stanogradnim vizijama u javnosti nije raspravljalo.
No, i bez takve rasprave posve je jasno što predložene izmjene i vizije "protkivanja" zapadne obale stambenim zonama znače za porezne obveznike: nove troškove u funkciji privatnog dobitka graditelja, koji su, da bi profit ostvarili, upregli u službu sve one koji su u predloženim izmjenama GUP-a sudjelovali.
O čemu se ovdje radi, doznajemo, ponovno tek posredno, kroz natječaj koji je tvrtka "Hotel Ambasador" raspisala za rekonstrukciju i dogradnju istoimenog hotela. Riječ je, usput budi rečeno, o prvom natječaju u Splitu kojemu je raspisivač, organizator i provoditelj privatni investitor. I to unatoč tome što je GUP-om bilo propisano i s Gradom dodatno ugovoreno da natječaje provodi DAS i da, štoviše, struka u njima ima većinu u ocjenjivačkom sudu.
Predstavnik investitora, Nenad Kurtović, novinama je ovakvu situaciju objasnio tvrdnjom da tvrtka kojoj je na čelu u natječaj nije htjela uključivati ni Grad ni DAS, jer ono što natječaj predlaže nije sadržano u GUP-u.
GUP koji je na snazi, naime, ne dopušta dogradnju hotela građenoga između dva rata, koji je pod zaštitom konzervatora. No, predložene izmjene GUP-a omogućavaju da se cijeli objekt sruši, a na njegovom mjestu izgradi faksimil, za kojega spomenuti gospodin Kurtović tvrdi da će biti isti kao što je izvorno izgledao 1937. godine, ali dopunjen podzemnim garažama i "suvremenim zdanjem" koje će se do njega izgraditi.
Od svega ovoga ipak neka korist, jer se u nekima od materijala priloženih za ovaj kreativni natječaj s vizijom budućnosti, razaznaje koliki su razmjeri predviđenog nasipavanja zapadne obale splitske luke. Dok se donedavna govorilo o sedamnaest metara, potrebnih Željku Kerumu da bi osigurao ulaz u buduće garaže svog obnovljenog "Marjana", sada se vidi da bi proširenje moglo ići gotovo 50 metara od linije sadašnjih stambenih zgrada u neposrednoj blizini "Ambasadora".
Uz "suvremeno zdanje" koje bi trebalo nastati uz povijesni hotel, zamišljene su, naime, dvije dvotračne prometnice, okretište za autobuse, kao i zelena površina postavljena između njih. Riječ je, valja naglasiti, tek o viziji, ali viziji koje su dio već uvažile predložene izmjene GUP-a, predviđene za usvajanje na sjednici Gradskog vijeća 21. prosinca.
Što je još gore, ovako drastično proširenje obale logičnim čini i druge poteze gradske vlasti, kao što je studija valovanja u luci, naručena od IGH. Ako su se, naime, poneki upućeniji Splićani pitali zbog čega je takva studija potrebna kad još postoje pouzdani nalazi što su ih u socijalističkom razdoblju izradili Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" iz Beograda i Hidrografski institut, sada postaje jasno da se utjecaj ovako radikalne izmjene okoliša ipak mora detaljno proučiti.
Natječajni igrokaz
Nema, doduše, sumnje da se ovaj skup posao obavlja na račun poreznih obveznika, koji od predloženih izmjena GUP-a na ovoj lokaciji nemaju baš ništa, osim možda zagađenja koje će nastati temeljem dovođenja prometa u zonu u kojoj je on danas ograničen.
Na koncu, ako je netko o tome još imao iluzija, sada postaje posve jasno da predložene izmjene GUP-a i spomenuti natječajni igrokaz privatnog investitora čine apsurdnom ranije utvrđenu potrebu provedbe arhitektonsko-urbanističkog natječaja za ukupni obuhvat zapadne obale.
Malo po malo, usuprot onome što predviđaju urbanistički dokumenti sa zakonskom snagom, zapadna se obala planira temeljito izmjestiti iz područja bilo kakve javne upotrebe. Od javnosti se, i ovom prigodom, očekuje samo novac kojim bi se ovakva operacija mogla uspješno izvesti do kraja.
Već prema tome tko od aktera donošenja ovih "izmjena" medijski istupa, otkriva se dio mozaika koji svjedoči o konstrukciji doista dostojnoj dedijerovsko-borgesovske oznake pridane joj u prethodnoj rečenici.
Poglavar za urbanizam Branko Poljanić već se višestruko dokazao u "izmišljajima" kojima je svrha bila opravdati iracionalne i neproceduralne poteze gradske vlasti u njegovom mandatu. Njegovim "biserima" sada se pridružio i aktualni predsjednik Društva arhitekata Splita Jurica Jelavić.
Lista protiv sporosti
U razgovoru za Radio Split, taj je gospodin - posve na liniji Poljanićeva ignoriranja realnosti - ustvrdio da su predložene "izmjene" u funkciji građana i grada, te zadovoljno zaključio da se u procesu njihova donošenja prvi put uvažilo primjedbe i prijedloge arhitektonske struke(!!).
O tome koliko prvi dio Jelavićeve izjave odgovara istini, vlastiti zaključak lako mogu donijeti svi oni koji ovih dana čitaju novine i čude se "nerazvojnom" GUP-u koji ne predviđa ništa do gradnje stambenih, garažnih i poslovnih kvadrata, uz potpuno zanemarivanja, bilo kakvih potreba i zahtjeva građana, izraženih uostalom u neuvaženim primjedbama na predložene "izmjene".
No, koliki je izmišljaj sadržan u drugom dijelu Jelavićeve izjave, mogu znati samo oni koji su iz bližega pratili proces donošenja GUP-a iz 2005. i znaju za duge sate koje su tom prigodom istaknuti članovi i članice lokalnog arhitektonskog udruženja uložili u pomno razmatranje nacrta urbanističkog plana. Upravo su na sastancima DAS-a doneseni pojedini zaključci i inicijative koji danas, ugrađeni u GUP kao instrumenti njegove provedbe, toliko smetaju "provoditeljima" iz gradske vlasti da ih se ovako brzopotezno i neproceduralno žele riješiti.
U doba donošenja GUP-a predsjednik je DAS-a bio urbanist Dražen Pejković, koji je po općem sudu obaviještene gradske javnosti, u svom mandatu "iz mrtvih" pridigao udrugu i struku posve difamiranu u razdoblju najintenzivnije tranzicijske razgradnje Splita. Pejkovića je, međutim, nedugo nakon donošenja GUP-a, na čelnom mjestu DAS-a smijenio Jelavić, u to doba član poduzetničke Liste Velog mista (LVM), i kao takav čovjek s jasnim zadatkom na novom položaju.
S obzirom na tako jasno iskazano "poduzetničko" opredjeljenje, te konstantne pritužbe iz LVM-a na "sporost" urbanističke procedure, doista se nije teško dosjetiti što je mogla biti Jelavićeva misija na položaju na kojem se našao: ubrzati proceduru i u tome osigurati "kooperativnost" arhitektonske udruge, za koju se u prethodnom razdoblju s pravom moglo reći da je bila više na strani onih koje poduzetnici smatraju "kočničarima" svojih "projekata".
Da je sklon rješenjima koje "nalaže život", Jelavić je uostalom pokazao i osobnim primjerom, uključujući se kao projektant u gradnju "stambenih apartmana" u prvom redu žnjanskog platoa, na mjestu koje je urbanističkim planom bilo predviđeno za turističku namjenu. Stanovi su, kao što znamo, izgrađeni i koriste se "stacionarno" jer, eto, život nije doveo do toga da zažive kao turistički kapaciteti.
No, pri razmatranju onoga što je sadašnji predsjednik DAS-a rekao Radio Splitu nije zapravo toliko važno tko govori, nego što je rekao. Nastojeći valjda pokazati koliko su predviđene izmjene GUP-a "u funkciji građana i grada", Jelavić je izustio nešto što ukazuje na stanovitu evoluciju "poduzetničkih razmišljanja" o mogućnostima razvoja "ekskluzivnog turizma" u Splitu, ali nažalost zbog toga ne naviješta nimalo sretnije dane zapadnoj obali splitske luke.
Kuretove mrtve zone
Prema onome što je Jelavić izjavio Radio Splitu, dade se shvatiti da i poduzetnici sada shvaćaju da u središtu grada, primjerice, uz hotel "Marjan" koji obnavlja Željko Kerum, ne bi trebalo graditi samo hotelske kapacitete, nego bi takve poteze trebalo "protkati stambenim zonama". Prema Jelaviću, drukčija rješenja znače da se u gradu potencijalno dobivaju mrtve zone, a to bi trebalo svakako izbjeći.
Da je riječ o platformi prihvaćenoj u krugu donosilaca izmjena GUP-a, svjedoči i izjava gradonačelnika Kureta lokalnim novinama, u kojoj kaže navlas istu stvar, odnosno da "svako područje grada mora zadržati stambeni dio jer pojedine lokacije, gdje nema stanogradnje, u popodnevnim i večernjim satima postaju mrtve zone".
Ovakvo "protkivanje" zapadne obale splitske luke stanovima ima, međutim, ponešto drukčije značenje nego u drugim dijelovima grada, gdje se stambena izgradnja predviđa uz shopping centre i poslovne sadržaje. Zapadna je obala, naime, bila područje koje je planerska mašta bila namijenila "ekskluzivnim" hotelskim sadržajima.
Uz spomenuti Kerumov hotel "Marjan", prva lokacija koju je trebalo privesti ovakvoj svrsi upravo je zgrada Banovine u kojoj se u ovom trenutku nalazi gradska uprava. Kao što je poznato, ugovorom koji bi se sastavio po modelu javno-privatnog partnerstva (čitaj, dakle: "na sigurnu štetu poreznih obveznika"), privatni investitor izgradio bi novu općinsku upravnu zgradu svojim sredstvima, a sadašnju pretvorio u hotel.
Plan, međutim, još nije realiziran. Prema dobro upućenima, problemi su nastali kad je ugledni hotelski lanac koji je bio u pregovorima shvatio da će se u neposrednoj blizini obnovljeni "Marjan" također kititi s pet zvjezdica. Zbunjeni gradski oci nisu, eto, shvatili da "ekskluzivni" hoteli svoju ekskluzivnost žele zadržati i na tom planu, odnosno da nisu dovoljno nepametni ići u investiciju tek nekoliko desetaka koraka udaljenoj od sličnog sadržaja koji bi se borio za ograničen broj posjetilaca sličnog ranga.
Marjan i Ambasador
Ako to znači da ne ide ovakva vrsta gradnje, možda bi se moglo graditi ono što u Splitu provjereno "ide", a to su skupi stanovi u središtu grada, vjerojatno su shvatili neki od splitskih poduzetnika, i inače specijalizirani za slične operacije. O tome, naravno, možemo samo nagađati, jer se o ovim stanogradnim vizijama u javnosti nije raspravljalo.
No, i bez takve rasprave posve je jasno što predložene izmjene i vizije "protkivanja" zapadne obale stambenim zonama znače za porezne obveznike: nove troškove u funkciji privatnog dobitka graditelja, koji su, da bi profit ostvarili, upregli u službu sve one koji su u predloženim izmjenama GUP-a sudjelovali.
O čemu se ovdje radi, doznajemo, ponovno tek posredno, kroz natječaj koji je tvrtka "Hotel Ambasador" raspisala za rekonstrukciju i dogradnju istoimenog hotela. Riječ je, usput budi rečeno, o prvom natječaju u Splitu kojemu je raspisivač, organizator i provoditelj privatni investitor. I to unatoč tome što je GUP-om bilo propisano i s Gradom dodatno ugovoreno da natječaje provodi DAS i da, štoviše, struka u njima ima većinu u ocjenjivačkom sudu.
Predstavnik investitora, Nenad Kurtović, novinama je ovakvu situaciju objasnio tvrdnjom da tvrtka kojoj je na čelu u natječaj nije htjela uključivati ni Grad ni DAS, jer ono što natječaj predlaže nije sadržano u GUP-u.
GUP koji je na snazi, naime, ne dopušta dogradnju hotela građenoga između dva rata, koji je pod zaštitom konzervatora. No, predložene izmjene GUP-a omogućavaju da se cijeli objekt sruši, a na njegovom mjestu izgradi faksimil, za kojega spomenuti gospodin Kurtović tvrdi da će biti isti kao što je izvorno izgledao 1937. godine, ali dopunjen podzemnim garažama i "suvremenim zdanjem" koje će se do njega izgraditi.
Od svega ovoga ipak neka korist, jer se u nekima od materijala priloženih za ovaj kreativni natječaj s vizijom budućnosti, razaznaje koliki su razmjeri predviđenog nasipavanja zapadne obale splitske luke. Dok se donedavna govorilo o sedamnaest metara, potrebnih Željku Kerumu da bi osigurao ulaz u buduće garaže svog obnovljenog "Marjana", sada se vidi da bi proširenje moglo ići gotovo 50 metara od linije sadašnjih stambenih zgrada u neposrednoj blizini "Ambasadora".
Uz "suvremeno zdanje" koje bi trebalo nastati uz povijesni hotel, zamišljene su, naime, dvije dvotračne prometnice, okretište za autobuse, kao i zelena površina postavljena između njih. Riječ je, valja naglasiti, tek o viziji, ali viziji koje su dio već uvažile predložene izmjene GUP-a, predviđene za usvajanje na sjednici Gradskog vijeća 21. prosinca.
Što je još gore, ovako drastično proširenje obale logičnim čini i druge poteze gradske vlasti, kao što je studija valovanja u luci, naručena od IGH. Ako su se, naime, poneki upućeniji Splićani pitali zbog čega je takva studija potrebna kad još postoje pouzdani nalazi što su ih u socijalističkom razdoblju izradili Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" iz Beograda i Hidrografski institut, sada postaje jasno da se utjecaj ovako radikalne izmjene okoliša ipak mora detaljno proučiti.
Natječajni igrokaz
Nema, doduše, sumnje da se ovaj skup posao obavlja na račun poreznih obveznika, koji od predloženih izmjena GUP-a na ovoj lokaciji nemaju baš ništa, osim možda zagađenja koje će nastati temeljem dovođenja prometa u zonu u kojoj je on danas ograničen.
Na koncu, ako je netko o tome još imao iluzija, sada postaje posve jasno da predložene izmjene GUP-a i spomenuti natječajni igrokaz privatnog investitora čine apsurdnom ranije utvrđenu potrebu provedbe arhitektonsko-urbanističkog natječaja za ukupni obuhvat zapadne obale.
Malo po malo, usuprot onome što predviđaju urbanistički dokumenti sa zakonskom snagom, zapadna se obala planira temeljito izmjestiti iz područja bilo kakve javne upotrebe. Od javnosti se, i ovom prigodom, očekuje samo novac kojim bi se ovakva operacija mogla uspješno izvesti do kraja.