Novitade

Dubrovački GUP - Pile naopako

Zadnja izmjena (Utorak, 30 Studeni 1999 00:00) Četvrtak, 20 Prosinac 2007 17:00

Umjesto da najavu prosvjeda zbog devastacije na Pilama smjesti u okvire demokratsko-legalnog iskazivanja nezadovoljstva određenim odlukama vlasti, Dubravka Šuica, dubrovačka gradonačelnica, pokazuje veliku dozu nervoze i netolerancije spram drugačijemislećih sugrađana, iako često ima običaj kazati kako je ona gradonačelnica "svih Dubrovkinja i Dubrovčana". Pa stoga potaknuta novom kaznenom prijavom grupe građana zbog spornih radova na Pilama, ističe: "Dosta je toga da agresivna manjina maltretira šutljivu većinu"

U Gradu podno Srđa, kako su Dubrovnik stariji kolege novinari nazvali prije pedesetak godina, zavladala je velika nervoza. Širi je, da ne bude zabune, aktualna gradska vlast predvođena Dubravkom Šuicom (HDZ) obrušavajući se na najavu Građanske inicijative za spas Dubrovnika koja u subotu poslijepodne poziva (su)građane na prosvjedni skup na Pilama, gdje posljednjih dana caruju bageri i slična građevinska mehanizacija. Teške strojeve bi prema zamislima iz ad hoc formirane Građanske inicijative, koju uglavnom čine aktivisti Društva prijatelja prirode "Dub" i ekologa, trebali barem nakratko zamijeniti zapaljeni voštani lampioni "za sve žrtve pustošenja Dubrovnika".

Kada je o spomenutom pustošenju riječ, valja kazati da se radi o dijelu odrednica Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika (GUP) koje i dalje izazivaju veliko zanimanje i kontroverzije, dok su trenutačni radovi na Pilama samo povod za organizaciju prosvjednog skupa kakav se u "Gradu podno Srđa" već desetljećima nije dogodio. Umjesto da se odvijanje takva prosvjeda doživi i smjesti u okvire demokratsko-legalnog i uobičajenog diljem svijeta iskazivanja nezadovoljstva određenim odlukama vlasti, "mama Šuja" ususret je tom skupu pokazala veliku dozu nervoze i netolerancije spram drugačijemislećih sugrađana, iako često ima običaj kazati kako je ona gradonačelnica "svih Dubrovkinja i Dubrovčana". Pa stoga potaknuta novom kaznenom prijavom grupe građana zbog spornih radova na Pilama, ističe: "Dosta je toga da agresivna manjina maltretira šutljivu većinu. Svi radovi su u skladu sa svim zakonima i GUP-om, a ulica ne može rješavati probleme Dubrovnika. Pod pritiskom se neće i ne može ništa rješavati i sve dok imamo većinu u Gradskom vijeću, na takve primjedbe se nećemo obazirati", naglasila je Šuica, uz dodatak kako u Dubrovniku "postoji vlast, sviđala se ona nekome ili ne".
 
Lampionsko okupljanje
 
"Mama Šuja", blago rečeno, nije "ubrala" što su stvarni motivi za lampionsko okupljanje, mada je to dosta precizno navedeno u pozivu organizatora, pa je stvari pokušala retoričkom igrom skrenuti na "ulicu koja ne može rješavati probleme", ili pak na njezinu većinu u Gradskom vijeću što uopće nije upitno.
 
Poznata kao osoba koja se u rukovođenju drži svojih izvornih profesorskih načela prema kojima u njezinu razredu "mora uvijek vladati red i tišina", a naviknuta na mnoštvo vazelinskih klimatelja glavom u stranačkom okruženju i u vrhu gradske uprave gdje je njezino mišljenje neporecivo, začudila se, ma zamislite, da postoje i neki njezini sugrađani koji misle drugačije i spremni su to glasno izreći. Ako treba i javno prosvjedovati protiv megalomanskih planova aktualne Šuičine vlasti prema kojima će idućih godina Dubrovnik "biti veliko gradilište".
 
Glavni problem u Dubravkinu unaprijednom pokušaju obračunavanja s tzv. ulicom, što ona i njezini pobočnici gotovo nonšalantno zaobilaze jer imaju "većinu u Gradskom vijeću", jest nedostatak primjerene komunikacije s drugačijemislećim sugrađanima i organizacijama, i bahat odnos prema postavljačima neugodnih pitanja koji po takvom rezonu, je li, remete i usporavaju razvoj Dubrovnika. Aktualni problem Pila je eskalirao proteklih dana upravo zbog nipodaštavanja građana koji su pitali što se tamo zapravo zbiva, postoje li za silne radove i potrebne dozvole, hoće li stoljetna platana kao simbol Pila i vrtnog predgrađa Dubrovnika biti posječena?
 
Umjesto preciznih i potpunih odgovora na ta i mnoštvo sličnih pitanja za dio grada koji i poput njegova povijesnog središta uživa UNESCO-ovu zaštitu, drugačijemislećim sugrađanima stižu etikete o navodnoj agresivnoj manjini koja, eto, maltretira šutljivu većinu. A pritom ni prokazana manjina, ali ni Dubravkina šutljiva većina još uvijek nije službeno obaviještena je li ili nije Vijeće za kulturna dobra pri Ministarstvu kulture odobrilo arhitektonsko-urbanistički projekt Pila koji svojim izvedenim i planiranim zahvatima može prouzročiti mnoštvo teških posljedica u odnosu na značaj spomeničke cjeline Dubrovnika u koje spadaju njegove kontaktne zone poput Pila, Ploča i Svetog Jakova. Objašnjenja tipa o nastavku "daljnje razgradnje građevine uz očuvanje svih stilski prepoznatljivih elemenata" jednostavno su u nesuglasju u odnosu na izvedene radove na Pilama i, blago rečeno, vrijeđaju zdrav razum unatoč prijetećim porukama o "većini u Gradskom vijeću".
 
Razgradnja Pila
 
Nije, naime, samo problem "razgradnje" Pila motivirao i okupio Građansku inicijativu da organizira prosvjedni skup. Gotovo jednaka matrica nipodaštavanja i uskraćivanja potpunih informacija koju njeguje aktualna gradska vlast vidi se i na primjerima planirane i skore betonizacije predjela Babina kuka u Lapadu, gdje se na preostalim zelenim površinama, slijedom odrednica glasovitog GUP-a, mogu graditi i tzv. urbane vile čije visine dosežu cijelih 13 metara. Drugim riječima, tamo će nicati "urbani objekti" sa po četiri kata, a sve zbog navodno velikog zanimanja investitora koji su poznati samo posvećenima iz gradske vlasti. A i na takva se pitanja lakonski odgovara s "u igri su veliki igrači, mi smo tu nemoćni" i sl., ali kad je već tako "umjesto uobičajenih dubrovačkih razglednica idućih godina ćemo imati dizalice", kako to zna reći "mama Šuja".
 
Slični planerski "zahvati" predviđaju se i u Svetom Jakovu, na Pločama ispod magistrale, dogradnjom nova dva kata na hotelu "Libertas" zatvoren je prirodni dotok zraka u Gospino polje gdje se kane graditi nekakvi centri na temeljima ranijih zamisli o sportsko-rekreacijskom parku... Što li tek reći za jednako glasoviti projekt golfskog parka na platou Srđa koji se s prvotno zacrtanih 100 proširio na cijelih 310 hektara. Ta je površina veća od cjelokupne izgrađenosti dubrovačkog gradskog područja koje se prostire od Gruža na zapadu do hotela "Belvedere" na istoku. Za golfske terene ostavljeno je stotinu hektara, dok na građevinski dio tog budućeg "paličarskog parka" otpada cijeli 51 hektar zemljišta. Usporedbe radi, najveće dubrovačko gradsko područje predviđeno za stanogradnju obuhvaća oko 50 tisuća metara kvadratnih na Nuncijati (iznad gruške luke), dok se pod tzv. golf parkom s pratećim sadržajima ponad Grada istodobno planira deset puta veće građevinsko područje. Gdje će se na više od 500 tisuća metara četvornih moći (iz)graditi čak 2800 turističkih ležajeva u različitim oblicima smještaja. Primjerice, tamo će se moći graditi i tzv. samostojeće vile od 200 kvadrata na parceli od tisuću metara četvornih, zatim i kuće na parcelama od 1500 metara četvornih koje će se moći "razvijati" i do 800 kvadrata, ali i hotelsko-apartmansko naselje s 1600 kreveta.
 
Ulično miješanje
 
Zaključimo: aktualna Dubravkina vlast pitanja i nedoumice spomenutog tipa doživljava kao ulično miješanje u više nego ispravnu politiku onih koji imaju "većinu u Gradskom vijeću", dok ljudi okupljeni oko Građanske inicijative za spas Dubrovnika svojim lampionima samo žele točan i iskren odgovor o tome u kakvom Gradu žele živjeti, i kako će on izgledati nakon što neimenovani veliki igrači ostvare svoje zamisli i odvuku najavljene dizalice...

Feral