Novitade IZ MEDIJA Nenad Kondža: Kod Rive je nedostajalo to da Spličani kažu što žele i kako žele (video)
Novitade
Nenad Kondža: Kod Rive je nedostajalo to da Spličani kažu što žele i kako žele (video)
Zadnja izmjena (Nedjelja, 25 Svibanj 2008 18:39) Nedjelja, 27 Travanj 2008 06:41
Arhitekti i liječnici imaju ipak nešto zajedničko - njihove pogreške prekriva zelenilo, poručio je Nenad Kondža, predsjednik Stručnog savjeta Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata 2007. , jučer otvorene u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU. No, sudeći prema konkurenciji za najvažniju domaću arhitektonsku nagradu , uvjeren je Nenad Kondža, razloga za zabrinutost ili previše bršljana po zgradama ne bi trebalo biti - izložena djela svojevrstan su otrov za sve bespravne graditelje.
Štoviše, dodao je, nekadašnji predavač na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, iako su na ovoj izložbi prikazani neselektirani radovi (dakle svi koji su poslani), bilo je izuzetno teško, prvo nominirati najbolje od 145 pristiglih, a onda odlučiti i o pobjedniku u jednoj od kategorija. No, članovi stučnog žirija - Nenad Kondža, Maja Furlan Zimmermann, Nikola Popić, Vedran Pedišić, Dubravko Kisić, Leo Modrčin i Veljko Olujić - odlučili su, a nagradu pobjednicima dodijelila je jučer u Gliptoteci Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Pobjednici su slijedeći:
Nagradu 'VIKTOR KOVAČIĆ' za životno djelo kao najviše priznanje za životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine je dodjelilo arhitektu LUJI SCHWERERU. Lujo Schwerer rodio se 1929. u Zagrebu. Od 1956. do 1960. radi u Sarajevu, prvo u Turistprojektu pa na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. vraća se u Hrvatsku, u urbanistički odjel u Rovinju. Od 1963. nadalje je u arhitektonskom birou Medveščak - ABM. Kroz cijelu praksu radi arhitektonske natječaje na kojima osvaja veliki broj nagrada. Stambeni tornjevi u Sigetu (1962), veliki broj stambenih zgrada, domovi kulture u Jajcu i Čačku, turističko naselje ‘Monsena' kraj Rovinja (1978), niz robnih kuća od kojih za Slovenijales u Zagrebu 1970. dobiva godišnju nagradu Viktor Kovačić, Heruc u Zagrebu, samo je dio niza realizacija Luja Schwerera.
Godišnju nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" u kategoriji najuspješnijeg arhitektonskog ostvarenja u 2007. godini dobili su arhitekti Lea Pelivan i Toma Plejić iz Studia UP za zgradu gimnazije i sportske dvorane u Koprvnici.
Nagrada 'NEVEN ŠEGVIĆ' za publicistički, rad na području arhitekture i urbanizma u 2007. godini dodijeljena je dr. Andreju Uchytilu za knjigu Dubrovačke pouke arhitekta Nevena Šegvića, te grupi autora Maroju Mrduljašu, Vedranu Mimici i Andriji Rusanu za knjigu „Suvremena hrvatska arhitektura - testiranje stvarnosti'.
Nagrada 'BERNARDO BERNARDI', za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja dodjeljena je Mariju Beusanu za postav izložbe Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, koja je skinula crne naočale sa Zagore, koju danas gledamo samo na fotografijama, iako trajno stoji u sjećanju svojih posjetitelja.
Nagradu "DRAGO GALIĆ" za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2007. dobio je Ivan Galić za stambenu zgradu FN u Zagrebu za zgradu podsljemenske zone u tipologiji zgrade s 4 do 6 stanova. Ova, sigurno, maksimalno velika kuća, u granicama dozvoljenog po prenapuhanim parametrima naših planova, pokazuje kako samo vještina i znanje arhitekta čine razliku.
A da Hrvatski arhitekti doista imaju što pokazati svijetu,i da mnogi zaslužuju svoje mjesto u u najcjenjenijim svojtskim strukovnim magazinima, najbolje se osvjedočiti na izložbi koja će biti otvorena do 27. travnja. Svi radovi arhitekata predstavljeni su na po dva panoa (A3 formata).
- Čak je i Manuel Gausa, slavni španjolski arhitekt, selektor zadnjeg Salona arhitekture, rekao da je Hrvatska zemlja u kojoj će sigurno uslijediti velika ekspanzija visoke arhitektonske produkcije - dodao je Nenad Kondža.
Stoga se teško ne zapitati zašto naša javnost nema osjećaj da se diljem Hrvatske grade hvalevrijedna arhitektonska djela.
- Pa, zadnja zbivanja, primjerice oko Cvjetnog trga u Zagrebu ili splitske Rive, pokazala su da je potrebna javna rasprava, da ljude zanima što se zbiva u njihovu okruženju, točnije prostoru kojim se koriste. No, nakon što javnost kaže što želi ili treba, posao treba prepustiti - arhitektima. Naime, sigurno nećete provesti javnu raspravu, primjerice, o operaciji na koju trebate otići - kaže Nenad Kondža, dodajući da kod nas postoji uvjerenje kako kvalitetna, funkcionalna i lijepa arhitektura - mnogo košta. Upravo je obrnuto.
Hrvatski arhitekti uvjereni su da će se, baš zahvaljujući toj činjenici, te sve većoj svijesti domaće javnosti o vlastitom i javnim prostrima, s godinama ipak smanjiti divlja gradnja i 'svehrvatski' urbanocid.
Učenici koprivničku gimnaziju nazivaju Ozom ili Alkatrazom
Komentar na forumu net.hr za nagrađenu zgradu gimnazije u Koprivnici
Što se tiče Projekta gimnazije Fran Galović u Koprivnici, zaista se radi "o velikoj građevini, monovolumenske, jednostavne forme, obučene u leksan", koja možda izgleda zanimljivo izvana, ali postavlja se pitanje služi li arhitektura sama sebi ili onima koji je koriste?!
Oni koji borave unutar gimnazijske zgrade, moraju disati "na škrge" jer zraka - nema. Tj. kroz taj "leksan", kojeg arhitekti izgleda obožavaju, i njime tako rado omataju svoje zgrade, svježi zrak uopće se ne može probiti, jer između plastične opne i zida zgrade zrak se ugrijava, i stoji unutra do besvjesti jer nema načina ni prostora da kruži, pa u prostoriju (koja ima sreće da ima prozor!) ulazi samo neka čudna, "mrtva" zračna mješavina (blago rečeno!) neugodnog zadaha. Dakle, od useljenja zgrade prije 6 mjeseci većina prostorija uopće nije pošteno "proluftana", a kako stvari stoje, neće nikada i biti. Uzmite u obzir da u nekima od takvih prostorija konstantno borave razredi od po 30-tak učenika! (Klima uređaji tu slabo koriste, jer se u principu ne koriste osim u ljetnim mjesecima, tj. za vrijeme najveće žege, a tada su uostalom ljetni praznici.)
Možda koprivnička Gimnazija i "oblikovanjem podsjeća na industrijski kontejner, koji je okrenut prema svojoj unutrašnjosti kao glavnom žarištu događanja" (kako to lijepo zvuči!) međutim cijenjeni arhitekti su, izgleda, potpuno "zaboravili" da u toj zgradi netko treba živjeti i raditi - napr. bi li koji od njih rado boravio svaki dan po nekoliko sati u prostoriji koja ima 4 staklena zida, ali uopće nema normalnog prozora, nego samo mali otvor uz pod, a i kad se taj tzv. "prozor" otvori, u prostoriju može ući samo "zrak" na gore opisani način?!
Zato, uz već jednu dobivenu nagradu, ne bi uopće bilo čudno da ovaj projekt dobije još jednu, jer sve je to postalo totalno nakaradno - bez svrhe i smisla... Ali, pazite dobro, ovo dvoje super nagrađivanih arhitekata nastavit će graditi i dalje na isti način, jer ih nitko nije upozorio da im posao ne valja, nego ih za to konstatno nagrađuju!!!
???????????A mi sve to plaćamo.....